Pravila gosporenja otpadom
- Kupujte proizvode planski i one s manje ambalaže, na primjer:koncentrirane proizvode u većim pakiranjima, a ne pojedinačno upakirane porcije (kriške sira, sokovi…)
- Dajte prednost kvalitetnijim proizvodima koji imaju dulji vijek uporabe (npr. drvene igračke umjesto plastičnih)
- Koristite punjive baterije i dugotrajnije štedne žarulje
- Dajte prednost proizvodima sa višim udjelom materijala koji se može reciklirati (provjerite oznake na proizvodu)
- Izbjegavajte kupovinu jednokratnih britvica, kemijskih olovaka, upaljača
- Izbjegavajte kupovinu proizvoda koji sadrže živu (toplomjeri, termostati, razni prekidači…)
- Čistite manje štetnim, a ujedno i jeftinijim sredstvima (soda bikarbona, ocat, boraks)
- Radije poklanjajte biljke u zemlji nego rezano cvijeće
- Procijenite potrebe prije kupnje namirnica, provjerite datum isteka, ne bacajte hranu
- Razgovarajte s ukućanima o važnosti odvajanja otpada i o tome što se sve može odvajati: papir, plastika, metal, staklo, tekstil, elektronika, baterije, glomazni otpad
- Pripremite se za „recikliranje“ – postavite posude u koje ćete odvojeno skupljati određene vrste otpada (plastične boce, limenke, papir)
- Odvojeno sakupljeni otpad ne miješati sa komunalnim ili drugim vrstama otpada
- Osim otpadnih boca, limenki, otpadnog papira u vašem kućanstvu odvojeno prikupljajte i druge vrste otpada: stare baterije i akumulatore, lijekove, otpadne električne i elektroničke uređaje…
- Saznajte lokaciju najbližeg reciklažnog dvorišta i koje vrste otpada tamo možete predati
- Informirajte se o kako i gdje predati pojedine vrste otpada kod vaše komunalne tvrtke
- novine, časopise, prospekte, kataloge,
- bilježnice, knjige, telefonske imenike, slikovnice,
- pisaći i kompjuterski papir, pisma, uredske tiskovine, papirnate vrećice,
- mape, kartonske fascikle, valovitu ljepenku, kartonske kutije (bez ljepljive trake, plastike, stiropora i dr.).
- indigo papir, ugljeni papir, fotografije i foto papir,
- zauljeni i prljavi papir, gumirane etikete, pelene i sl.
- kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostatci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.) ,
- vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.),
- male količine ostalog biootpada (kora drveta, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci).
- ostaci termički obrađene hrane,
- meso, riba, kosti, koža,
- mliječni proizvodi, ulja i masti,
- pepeo, ambalaža (kartonska, staklena, plastična), guma, opasni otpad,
- obojeni i lakirani drveni otpad,
- odjeća, cigarete i dr.
- samo staklenu ambalažu (boce, staklenke i sl.).
- prozorsko staklo, automobilsko staklo, kristalno i optičko staklo, armirano staklo, laboratorijsko staklo, staklena vuna,
- žarulje i fluorescentne svjetiljke,
- porculanski i keramički predmeti.
- Ravno prozorsko staklo odlaže se isključivo u reciklažna dvorišta.
- polietilenske vrećice, folije, filmove, mjehurastu ambalažu – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PE-LD, PET, PP i sl.;
- boce od jestivog ulja, destilirane vode, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike, lijekova (osim citostatika), prehrambenih prizvoda i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE- HD, PE-LD, PP i sl.;
- čaše i posude od jogurta, sira i sl. - mogu imati na sebi oznake: PS, PP i dr.;
- ambalažu za razne prehrambene proizvode od pjesnastog polistirena (stiropora) – na sebi mogu imati oznaku EPS i sl.;
- višeslojnu ambalažu (tetrapak),
- ostale proizvode od plastike: boce za osvježavajuće napitke, čepove, plastične tanjure, pribor za jelo i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PP, PVC, PS, PET i sl.;
- konzerve od hrane i limenke od pića.
- plastičnu ambalažu i limenke s ostacima od boja, lakova i motornih ulja,
- plastičnu ambalažu i limenke s ostacima od kemikalija,
- boce i limenke od zapaljivih i eksplozivnih tekućina,
- boce i limenke pod tlakom (npr. propan/butan boce)
- Odjeću, ručnike, posteljinu, zavjese
- Šešire i kape
- Torbe i krpene igračke
- Ostale otpadne tekstilne proizvode.
- obuću, kožne torbe
- pernate jastuke, poplune.
- Birajte proizvode u ambalaži koju ćete moći iskoristiti za ponovno punjenje ili neku drugu namjenu (npr. staklenke, papirnu ambalažu za jaja i sl. iskoristite za čuvanje namirnica ili nekih sitnih predmeta)
- Ponesite vlastitu platnenu torbu ili košaru, a prilikom kupnje jednog ili dva proizvoda na blagajni recite „ne trebam vrećicu“
- Stare četkice za zube i ostale četke koristite za čišćenje kupaonskih pločica, radijatora, cipela….
- Koristite platnene krpe umjesto papirnatih ručnika
- Donirajte staru odjeću, obuću, knjige, časopise, igračke, namještaj, računalo,…
- Razmislite prije nego što krenete u kupovinu novog proizvoda; neke stvari u vašem kućanstvu lako je popraviti
Kompostiranje je najstariji način recikliranja otpada. Radi se o postupku biološke razgradnje organskih materijala, čime se biološki otpad smanjuje, a kao rezultat toga nastaje kompost koji sadrži humus i druge hranjive tvari.
Zašto kompostirati?
Organski otpad čini preko 30% ukupnog otpada u kućanstvu. Stoga, izdvajanjem organskog otpada štedimo deponijski prostor i ne onečišćujemo bespotrebno svoj okoliš. Neadekvatnim zbrinjavanjem zelenog otpada se potiču procesi truljenja što dovodi do stvaranja neugodnih mirisa. Također, paljenjem zelenog otpada stvara se dvostruka šteta- uzaludno se troši kisik i onemogućuje povratak hranjivih tvari u tlu.
Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti.
Proces kompostiranja?
Kompostiranjem se biootpad aerobno razgrađuje pri čemu nastaje ugljikov dioksid, voda, toplina i KOMPOST kao konačan produkt.
Postupak kompostiranja traje relativno dugo, od 10 do 12 mjeseci, i ima tri glavne faze:
Prva faza je faza razgradnje u kojoj glavnu ulogu imaju mikroorganizmi (bakterije i dr.). Oni prvi napadaju kompostnu masu i razgrađuju je, i pritom se oslobađa velika količina topline (do 70oC na 1 m3 kompostne mase), koja uništava sjemenje korova i uzročnike bolesti.
Druga faza je faza pretvorbe. U toj se fazi temperatura smanjuje, broj mikroorganizama se povećava, a kompostnu masu nastanjuju i prve gljivice, plijesni, kvasci dr.
Treća faza je faza izgradnje. U toj se fazi pojavljuju prvi višestanični organizmi (npr. gliste) koje miješaju i usitnjavaju materijal te koji probavom stvaraju tzv. kompostne grudice.
Za kompostiranje nije potreban veliki prostor. Svatko može svoj reciklažni kutak napraviti bilo gdje u vrtu, a korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje čak i na balkonu ili u garaži. Najpogodnije mjesto za kompostiranje je sjenoviti kut vrta/dvorišta zaštićen od izravnih udara vjetra (izbjegavati mračna i hladna mjesta). Kompostirati možemo u hrpi koja može biti slobodnostojeća, ograđena drvom, ciglom, žicom ili u specijalnim komposterima koji se mogu kupiti u trgovini.
Što kompostirati?
- Bio otpad bogat UGLJIKOM: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, usitnjeno granje, pepeo drvenog ugljena ili drva,...
- Bio otpad bogat DUŠIKOM: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci voća, kora agruma (usitnjena), talog kave, ostaci čaja, ljuske jaja,...
- NE KOMPOSTIRATI: osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke, otpaci kuhanih jela (privlače štakore), meso, kosti, velike količine novinskog papira, časopisi u boji, pelene, izmet, ostaci duhana, sadržaj vrećica iz usisavača i pepeo kamenog ugljena.
Kako kompostirati?
- Usitniti organski otpad kako bi se lakše razgradio;
- U približno jednakom omjeru pomješati organski otpad bogat dušikom (brže se razgrađuje i osigurava vlagu) i organski otpad bogat ugljikom (sporije se razgrađuje i osigurava prozračnost);
- Materijal staviti na hrpu (na dno je poželjno staviti sloj granja radi prozračnosti) i zaštititi ju od prejakog sunca i oborina. To ćemo učiniti tankim slojem zemlje, slojem suhe trave, lišća, sijena, vrećama od jute ili kartonom. Ne pokrivati plastičnim vrećama;
- Hrpu povremeno (bar jednom mjesečno) preokrenuti kako bi osigurali prozračivanje, jer zrak je neophodan za rast i razvoj organizama u kompostu i sprečava pojavu neugodnih mirisa.
- Provjeriti vlažnost komposta - iz dubine hrpe uzeti šaku kompostnog materijala i lagano ga stisnuti. Ako iz šake curi tekućina, previše je vode. Ako se u stisnutnoj šaci ne osjeća vlažnost, voda nedostaje. Kada materijal u šaci ostaje zbijen u grudi, vlažnost je primjerena. Možda će u ljetnim mjesecima kompost trebati povremeno vlažiti, a zimi ga zaštititi od prevelike vlage;
- Nakon 9-12 mjeseci, kad kompost postane rastresit, tamne boje i poprimi specifičan miris “šumske zemlje” umiješajmo ga u zemlju svog vrtnog ili kućnog bilja.
